Izrada biznis plana kao završni deo projekta
Kao završni deo projekta "Podacima do boljeg poslovanja", pruža vam se jedinstvena prilika da teorijsko znanje pretočite u praksu. Kroz izradu biznis plana, oslanjajući se na do sada prikupljene podatke i sprovedene analize, imaćete priliku da sagledate sve aspekte svog poslovanja. Ovaj korak ne samo da će vam pomoći da definišete svoje poslovne ciljeve, već će omogućiti i kreiranje realnih projekcija koje će služiti kao vodič za dalji razvoj vašeg poslovnog modela.
Izrada biznis plana je ključni alat za unapređenje poslovanja i ostvarivanje konkurentske prednosti na tržištu. Fokus će biti na povezivanju podataka sa praktičnim koracima koji vode ka ostvarivanju uspeha.
Na prethodnom predavanju smo se bavili istraživanjem mogućnosti za preduzetnike – gde možete pronaći otvorene konkurse i kako da na njih konkurišete. Posebno smo se osvrnuli na uslove konkurisanja kod jednog od trenutno najpopularnijih programa za preduzetnike, koji organizuje Fond za razvoj.
Prilikom konkurisanja za bespovratna sredstva Fonda za razvoj, kao žena preduzetnica imate priliku da dobijete sredstva u kombinaciji sa kreditom, i to u omjeru 50:50. To znači da će 50% od ukupnog odobrenog iznosa biti bespovratno, dok će preostalih 50% biti obuhvaćeno kreditom. Ovaj kredit ima vrlo povoljne uslove, uključujući kamatnu stopu od 2,5% godišnje, rok otplate do 5 godina i grejs period od 1 godine.
Na šta možete usmeriti sredstva?
Nabavka mašina, opreme ili dostavnog vozila
Ovo se odnosi na sredstva koja ćete koristiti isključivo za potrebe vašeg poslovanja, što je potrebno dokazati kroz projekciju u biznis planu.
Za svaku kupovinu morate dostaviti ponudu sa detaljnim specifikacijama, u skladu sa pravilnikom javnog poziva.
Adaptacija poslovnog prostora
Maksimalan iznos za adaptaciju prostora iznosi 1.000.000 dinara.
Potrebno je dostaviti ponudu firme koja će izvoditi radove, sa tačno navedenim elementima, uključujući rok za završetak i ukupne troškove radova.
Operativni troškovi
Ovi troškovi mogu uključivati administrativne, režijske ili druge operativne troškove, ali njihov iznos ne sme preći 25% ukupnih ulaganja.
Kako doneti pravu odluku?
Na temelju prikupljenih podataka i analize vašeg poslovanja, potrebno je pažljivo proceniti trenutne potrebe i prioritete. Uzmite u obzir:
Koja ulaganja su ključna za rast i razvoj vašeg poslovanja?
Da li vam je potrebna oprema, adaptacija prostora ili pokrivanje operativnih troškova?
Da li možete uspešno servisirati kreditni deo finansiranja?
Detaljna projekcija poslovanja, kao i jasno definisan plan ulaganja, ključni su za povećanje šansi za uspešno odobravanje sredstava.
Danas ćemo se fokusirati na praktični deo: kako izraditi biznis plan koji ispunjava zahteve Fonda za razvoj, posebno za program podrške ženama preduzetnicama. Kroz konkretan primer, proći ćemo kroz ključne segmente biznis plana, objašnjavajući njihovu važnost i dajući savete na šta treba obratiti pažnju prilikom konkurisanja.
Šta je biznis plan i zašto je važan?
Biznis plan je dokument koji predstavlja osnovu za vaše poslovanje. On ne samo da pokazuje vašu poslovnu ideju, već pruža sveobuhvatnu analizu tržišta, konkurencije, finansijskih projekcija i strategija. Za programe poput onih koje nudi Fond za razvoj, biznis plan je ključni alat kojim dokazujete održivost i isplativost svog projekta.
Program za žene preduzetnice specifično je osmišljen kako bi podržao inovativne i održive ideje. Zbog toga, prilikom konkurisanja, posebnu pažnju treba obratiti na sledeće:
Inovativnost poslovne ideje – Kako vaš proizvod ili usluga doprinosi razvoju tržišta?
Održivost – Da li je vaš plan realističan i kako planirate da ga realizujete dugoročno?
Uticaj na zajednicu – Na koji način vaše poslovanje doprinosi lokalnoj zajednici ili rešava određene probleme?
Da bismo vam što bolje približili proces izrade biznis plana, pripremili smo praktičan primer koji ćemo detaljno analizirati. Ovaj primer biznis plana osmišljen je kako bi zadovoljio zahteve Fonda za razvoj, a prilagođen je takođe programu podrške ženama preduzetnicama.
Uz ovaj primer, koristimo i posebno pripremljen Excel dokument koji služi kao alat za izračunavanje finansijskih parametara. Ovaj dokument olakšava kreiranje projekcija prihoda, rashoda, dobiti i cash flow analize, što su ključni elementi finansijskog dela biznis plana. Ova dva resursa zajedno pružaju sve što vam je potrebno da svoj biznis plan ne samo napišete, već i prilagodite specifičnostima konkursa na koji se prijavljujete. Kroz praktičan rad na ovom primeru, naučićete kako da pravilno povežete podatke i analize s ciljem da povećate šanse za odobrenje vašeg projekta. Takođe imate u prilogu excel dokument koji može da vam posluži kao pomoć prilikom obračunavanja o čemu ćete na predavanju detaljno da budete upućeni.
Kao što smo napomenuli, nakon što ste uradili analizu vašeg poslovanja na temelju prikupljenih podataka i odlučili se na korak da aplicirate za bespovratna sredstva i kredit, prvi korak jeste nabavljanje ponude. Ponude su ključan deo jer na temelju njih određujete koliko vam je sredstava zaista potrebno i pravite projekciju vašeg biznis plana. Na osnovu te projekcije kasnije ćete podnositi zahtev za bespovratna sredstva i kredit.
Važno je napomenuti da ponudu morate pribaviti tek nakon što konkurs bude objavljen. Nikako ne smete nabavljati ponude pre objave konkursa, jer takve ponude neće biti važeće i vaš zahtev će biti odbačen! Sve ponude moraju biti usklađene sa pravilnikom javnog poziva i sadržavati tačne specifikacije, uključujući opis proizvoda ili usluga, cenu i sve dodatne elemente navedene u konkursnoj dokumentaciji. To je uopšteno pravilo za konkurse.
Pravilno prikupljene ponude su osnova za kvalitetno izrađen biznis plan i povećavaju šanse za odobravanje vašeg zahteva.
Nadalje, jedna od bitnih činjenica za konkurisanje jeste status vašeg poslovnog prostora – da li je on u vlasništvu ili u zakupu. Ako je poslovni prostor u vašem vlasništvu, dovoljan dokaz je izvod iz katastra nepokretnosti. Ako je poslovni prostor u zakupu, potrebno je da imate sačinjen ugovor o zakupu na najmanje 6 godina. Ovaj ugovor mora pokrivati celo vreme trajanja kredita, uključujući i godinu dana grejs perioda. Pored navedenog, neophodno je priložiti i fotografije poslovnog prostora – spolja i iznutra – kako biste dodatno dokumentovali stanje i namenu prostora.
Analiza biznis plana “Marko Marković”
Kako bismo vam olakšali pisanje biznis plana, u nastavku ćemo ukratko uraditi analizu ključnih delova, kako biste se lakše podsetili i usmerili tokom izrade svog plana. Ova analiza će vam pomoći da jasno definišete sve važne segmente, osigurajući da vaš biznis plan bude što precizniji i profesionalniji.
U tački 1.3. poslovnog plana potrebno je detaljno opisati vaš poslovni prostor. Ovo uključuje precizne informacije o lokaciji, kao što su broj katastarske parcele, adresa i broj katastarske opštine.
Nakon toga, navešćete ukupnu površinu poslovnog prostora, detaljan opis objekta, njegovu opremljenost, uključujući postojanje komunalnih priključaka i infrastrukturne povezanosti. Takođe, potrebno je da opišete veličinu i raspored prostorija, kao i namenu poslovnog prostora.
Na kraju, važno je da navedete da li je poslovni prostor u vašem vlasništvu ili u zakupu. Ako je u zakupu, obavezno naglasite na koji vremenski period je ugovor zaključen.
U tački 1.4. poslovnog plana potrebno je navesti detalje o svim mašinama, opremi, vozilima ili alatu koji se trenutno poseduju i koriste u okviru poslovanja. Ove informacije omogućavaju procenu trenutnih kapaciteta preduzetnika, da li postoji potreba za dodatnom nabavkom opreme ili vozila, što može biti relevantno za konkurisanje za bespovratna sredstva ili kredit. Takođe, ovde možete navesti starost, stanje i vrstu opreme, kao i specifične podatke koji mogu biti značajni za vašu delatnost.
U tački 2.1. poslovnog plana potrebno je da navedete potencijalne korisnike vaših proizvoda ili usluga. Identifikacija glavnih kupaca i korisnika usluga ključna je za razumevanje tržišta i usmeravanje poslovnih aktivnosti ka potrebama ciljanih grupa. Potencijalni korisnici proizvoda/usluga predstavljaju ključnu ciljnu grupu koja čini tržište za vaše proizvode i usluge. To mogu biti kako pravna lica (preduzetnici, doo, udruženja određene struke), tako i fizička lica.
Ovaj format treba biti popunjen za svaki proizvod ili uslugu koju pružate, kako bi se jasno identifikovali glavni korisnici, odnosno vaša ciljna tržišta. Time ćete omogućiti precizno definisanje tržišnog segmenta i efikasnije usmeravanje poslovnih aktivnosti prema potrebama i zahtevima potencijalnih kupaca.
U tački 2.2. poslovnog plana potrebno je da navedete glavne konkurente na tržištu, analizirate njihove proizvode/usluge i uporedite ih sa vašim poslovanjem. Ova analiza vam pomaže da identifikujete prednosti i slabosti konkurencije, što vam omogućava da se pozicionirate na tržištu i pronađete konkurentske prednosti. Ovaj format treba da bude popunjen za sve konkurente koje prepoznajete kao relevantne u vašem tržišnom segmentu.
Analizom konkurencije, možete jasno definisati na čemu ćete graditi svoje konkurentske prednosti i kako ćete prevazići slabosti konkurencije.
Tačka 3. poslovnog plana se odnosi na detaljan opis planirane delatnosti kojom će se firma baviti. Potrebno je da ukratko predstavite vrstu usluga ili proizvoda koje ćete nuditi, kao i ciljeve koje želite da postignete kroz realizaciju projekta. Takođe, važno je objasniti kako će sredstva koja tražite doprineti uspešnoj realizaciji plana, odnosno kako će vam omogućiti da poboljšate kapacitet poslovanja, proširite asortiman ili unapredite poslovni prostor, opremu, ili radne procese.
Primer
“Planirana delatnost će se baviti pružanjem usluga u oblasti npr. građevinske usluge, proizvodnja, trgovina, konsultantske usluge, itd. Kroz ovaj projekat, planiramo da unapredimo naš poslovni prostor, nabavimo potrebnu opremu i obezbedimo sredstva za operativne troškove, čime ćemo omogućiti brži rast i kvalitetniju uslugu. Dobijena bespovratna sredstva i kredit biće iskorišćena za nabavku mašina, opreme i potrebnih alata, kao i za adaptaciju prostora, što će nam omogućiti da poboljšamo efikasnost, proširimo kapacitete i odgovorimo na rastuće potrebe tržišta.”
3.2. Tačka poslovnog plana odnosi se na predviđeni obim proizvodnje ili pružanja usluga u prvoj godini poslovanja. U ovom delu treba da prikažete sve proizvode ili usluge koje planirate da nudite, količine koje planirate da proizvedete ili pružite, kao i cenu po kojoj će biti ponuđeni na tržištu. Cilj je da precizno kvantifikujete očekivane prihode na osnovu planiranog obima proizvodnje ili pružanja usluga.
Za svaku uslugu ili proizvod treba da navedete:
Jedinicu mere (npr. komad, sat, kilogram, m², itd.)
Obim proizvodnje ili usluga (količina koju planirate da ostvarite u toku godine)
Jediničnu cenu u dinarima (koliko će koštati jedan proizvod/usluga)
Vrednost proizvodnje ili usluga (ukupni prihod koji će biti ostvareni od prodaje tog proizvoda/usluge, tj. količina pomnožena sa jediničnom cenom)
Ovaj format treba da bude popunjen za svaki proizvod ili uslugu koju planirate da pružate tokom prve godine poslovanja. Takođe, vrlo je važno da vaša procena obima proizvodnje i cena bude realna, kako bi se obezbedilo uspešno finansijsko planiranje.
Tačka 3. poslovnog plana odnosi se na planiranje i procenu količine i vrednosti osnovnih materijala koji će biti potrebni za proizvodnju ili pružanje usluga tokom poslovanja. Utrošak osnovnog materijala je ključan za predviđanje troškova poslovanja, kao i za pravljenje realnih projekcija poslovnih rashoda. Ovaj deo plana pruža jasnu sliku o tome koliko materijala ćete koristiti, koliko će vas to koštati i kako će troškovi osnovnog materijala uticati na ukupnu proizvodnju ili usluge.
Potrebno je prikazati sve osnovne materijale koje ćete koristiti u prvoj godini poslovanja. Za svaki materijal treba navesti:
Naziv materijala: Tačno ime materijala koji će biti potreban za proizvodnju ili pružanje usluga.
Jedinica mere: Količina koja se koristi za merenje (npr. kilogrami, komadi, litri, metri).
Potrebe količine: Količina materijala koja će biti potrebna za planiranu proizvodnju ili usluge tokom godine.
Cena po jedinici mere: Cena jedne jedinice merne količine (npr. cena po kilogramu, komadu, litru).
Vrednost u dinarima: Ukupna vrednost materijala koja će biti potrebna u dinarima, što se dobija množenjem potrebne količine sa cenom po jedinici mere.
Naposletku, potrebno je da procenite potrošnju osnovnih materijala na godišnjem nivou za više godina poslovanja. Svaka količina osnovnog materijala treba biti pomnožena sa cenom kako bi se izračunali ukupni troškovi za svaku godinu poslovanja. Odredićete količinu osnovnih materijala koja će biti potrebna tokom godine, kao i ukupne troškove povezane sa njihovim utroškom. Ova analiza omogućava preduzetnicima da precizno planiraju svoje resurse i troškove, što je ključno za održavanje profitabilnosti i efikasnosti u poslovanju.
Tačka 3.4 odnosi se na broj zaposlenih radnika i troškove njihovih zarada tokom poslovanja. U okviru ove tačke, potrebno je da navedete sledeće informacije:
Broj zaposlenih radnika – Ovaj podatak se odnosi na procenu broja radnika koji će biti angažovani u vašem preduzeću tokom svake godine poslovanja, uključujući sve zaposlene (na određeno i neodređeno vreme, kao i radnike angažovane po osnovu drugih radnih odnosa).
Kvalifikaciona struktura – Ovdje ćete opisati kvalifikacije radnika koji će biti zaposleni. To uključuje nivo obrazovanja, stručnost i specijalizaciju koju radnici poseduju, što je bitno kako bi se osigurao kvalitet rada i efikasnost poslovanja.
Troškovi bruto zarada radne snage – U ovoj stavci ćete izračunati ukupne troškove koje će preduzetnik imati za isplatu plata i drugih naknada svim zaposlenima u određenoj godini. To podrazumeva iznos bruto zarada, koji uključuje osnovnu platu, dodatke na platu, poreze i doprinose koje poslodavac mora da plati prema zakonodavstvu.
Ova tačka omogućava preduzetnicima da planiraju i prate troškove vezane za zapošljavanje radnika, koji su jedan od ključnih faktora u poslovanju. Dobar plan za zapošljavanje i zarade omogućava preduzetnicima da upravljaju troškovima radne snage, što je važno za stabilnost i održivost poslovanja.
Tačka 3.5. se odnosi na planiranje amortizacije tokom poslovanja, što je proces raspodele troška imovine kroz njen korisni vek. U ovom delu biznis plana potrebno je izračunati troškove amortizacije za različite vrste imovine koju preduzetnik koristi, kao što su građevinski objekti, oprema, vozila, alati i nematerijalna ulaganja. Amortizacija se računa na osnovu procenatnih stopa koje su zakonski ili računovodstveno propisane za svaku vrstu imovine.
Evo šta svaka stavka znači:
Građevinski objekti – Amortizacija za građevinske objekte je obično manja, u opsegu od 2,5% do 10% godišnje, jer se očekuje da objekti imaju duži vek trajanja. Preduzetnik će u ovom delu poslovnog plana odrediti procenat koji odgovara specifičnom objektu, na osnovu njegovog životnog veka.
Oprema – Za opremu, stopa amortizacije može biti između 6,7% i 50% godišnje, u zavisnosti od tipa opreme. Opremu koja se brže troši (poput računara ili mašina koje se intenzivno koriste) moguće je amortizovati sa višom stopom.
Vozila – Vozila obično imaju stopu amortizacije od 16,6% godišnje, jer se smatra da brže gube vrednost tokom vremena.
Alati – Alati, kao oprema koja se često koristi, podložni su brzom trošenju, te se za njih koristi stopa amortizacije od 20% godišnje.
Nematrijalna ulaganja – Za nematerijalnu imovinu kao što su softver, patenti i licencne naknade, stopa amortizacije je obično između 20% i 33,33% godišnje, jer se ove vrste imovine brzo depreciiraju ili gube svoju vrednost.
U praktičnom smislu, u ovoj tački planirate kako ćete raspodeliti trošak kupovine imovine na više godina (tokom njenog korisnog veka) tako što ćete izračunati godišnji iznos amortizacije za svaku vrstu imovine koju koristite u svom poslovanju. Ova računovodstvena praksa pomaže preduzetnicima da pravilno planiraju budžet i iznose koji se mogu knjižiti kao trošak u poslovnim knjigama.
Tačka 3.6. odnosi se na potencijalne dobavljače koji će snabdevati osnovnim materijalom, opremom ili uslugama koje su neophodne za obavljanje delatnosti. Ovaj deo biznis plana služi da se identifikuju ključni dobavljači, kao i da se odredi njihov udio u ukupnim nabavkama.
Konkretno, tačka 3.6. obuhvata sledeće informacije:
Redni broj – Svakom dobavljaču dodeljuje se redni broj za lakšu identifikaciju u tabeli.
Naziv i opis dobavljača – Ovdje se navode nazivi i osnovne informacije o dobavljaču, kao što su:
Da li je u pitanju fizičko ili pravno lice (preduzetnik, preduzeće, ili neka specifična organizacija).
Opišite osnovnu delatnost ili vrstu proizvoda/usluga koje dobavljač nudi (npr. građevinski materijal, oprema, električni uređaji, itd.).
Sedište dobavljača – Navodi se geografska lokacija dobavljača (grad, region), što može biti važno za logistiku i transport nabavki.
Učešće u ukupnim nabavkama (%) – Ovaj parametar prikazuje koji je procenat od ukupnih nabavki preduzetja koji se očekuje da bude obezbeđen od određenog dobavljača. Na primer, ako jedan dobavljač snabdeva preduzetje sa 30% ukupnih materijala, u ovom polju će biti upisano "30%".
Ovaj deo je bitan iz razloga što omogućava preduzetnicima da pruže jasnu sliku o svom lancu snabdevanja i o tome koliko su njihovi poslovni procesi zavisni od određenih dobavljača. Takođe, ovakvo planiranje može pomoći u analizama rizika i optimizaciji nabavke, kao i u pregovorima sa dobavljačima kako bi se postigla najbolja cena i uslovi za poslovanje.
Tačka 4. "Potrebna ulaganja" odnosi se na detaljan prikaz i raspodelu ulaganja koja su potrebna za realizaciju investicionog projekta. U ovoj tački biznis plana, preduzetnik ili firma treba da identifikuje ukupnu vrednost potrebnih ulaganja, kao i da razjasni kako će ta ulaganja biti raspodeljena između osnovnih sredstava i operativnih troškova.
Specifični podaci koji treba da se obuhvate u ovoj tački su:
Ukupna predračunska vrednost investicionog projekta: Ovo predstavlja ukupni iznos koji je planiran za realizaciju investicije, kako za nabavku osnovnih sredstava, tako i za pokretanje operativnih aktivnosti. Ovaj iznos treba biti jasno definisan, uključujući sve troškove koji će biti potrebni da bi projekt bio realizovan, kao što su nabavka opreme, mašina, vozila, radova i drugih potrebnih resursa.
Razdvajanje na osnovna sredstva i operativne troškove:
Osnovna sredstva: Ovo su ulaganja koja se odnose na dugoročne resurse koji se koriste u poslovanju, poput mašina, opreme, vozila, alatki, softverskih licenci, građevinskih radova i slično.
Operativni troškovi: Ovaj deo uključuje sredstva koja će biti potrebna za svakodnevno poslovanje i funkcionalnost, kao što su troškovi za radnu snagu, energiju, logistiku, administrativne i druge redovne troškove.
Poređenje sa dostavljenim ponudama: U ovoj tački je važno uporediti predračunsku vrednost sa stvarnim ponudama, fakturama ili specifikacijama koje su dobavljene od različitih dobavljača. To omogućava da se uoče eventualne razlike između procenjene vrednosti ulaganja i stvarnih troškova, što je ključno za precizno planiranje budžeta i održavanje finansijske discipline.
Redni broj i naziv nabavke: Za svaku stavku ulaganja, potrebno je uneti redni broj i naziv, kao i nabavnu vrednost u dinarima, čime se obezbeđuje transparentnost u vezi sa svakim pojedinačnim ulaganjem.
Procenat učešća: Ovaj parametar prikazuje koliki je procenat od ukupne investicije posvećen određenoj stavci ulaganja. Na primer, ako nabavka opreme predstavlja 40% ukupnih ulaganja, to će biti navedeno kao "40%".
Ova tačka je veoma važna jer pruža jasnu sliku o strukturi ulaganja, pomaže u praćenju troškova i omogućava efikasno upravljanje investicijama tokom realizacije projekta. Takođe, pravilno upoređivanje procenjenih vrednosti sa stvarnim ponudama može ukazati na mogućnosti za optimizaciju troškova ili potencijalne uštede.
Tačka 4.1. "Planirana ulaganja u poslovni prostor" odnosi se na detaljan prikaz svih planiranih ulaganja koja će biti usmerena ka unapređenju i adaptaciji poslovnog prostora koji će se koristiti za obavljanje delatnosti. Ova tačka je ključna za svaki projekat koji zahteva fizičko uređenje prostora, bilo da se radi o novom prostoru ili o renoviranju postojećeg. Tačka 4.1 treba da sadrži sledeće informacije:
Redni broj iz tabele 1.3: Ovaj broj se odnosi na prethodno opisane investicije vezane za poslovni prostor, gde ćete navesti redni broj koji je dodeljen specifičnom ulaganju u poslovni prostor u prethodnoj tabeli. Ovaj broj je referenca koja povezuje različite delove poslovnog plana kako bi se osigurala doslednost u praćenju svih aktivnosti i ulaganja.
Procena vrednosti ulaganja: Ovdje treba da navedete procenjenu vrednost ulaganja koja će biti potrebna za radove na poslovnom prostoru. To može uključivati troškove adaptacije prostora, instalaciju potrebnih sistema, nabavku opreme, izradu enterijera, kao i sve druge relevantne aktivnosti za pripremu prostora za poslovanje. Vrednost može biti izražena u dinarima i treba da bude bazirana na realnim ponudama i procenama.
Vrsta ulaganja: Ovdje treba precizirati kakve vrste ulaganja će biti uključene. To mogu biti aktivnosti poput:
Tekuće održavanje: Ako su potrebna ulaganja u popravke i redovno održavanje postojećeg prostora.
Adaptacija: Ako je potrebno renoviranje, proširivanje ili prilagođavanje prostora specifičnim potrebama poslovanja.
Nabavka opreme: Ulaganja u tehničke sisteme, nameštaj, računarstvo, ili druge potrebne resurse.
Infrastruktura: Priključci na komunalne sisteme (voda, struja, gas), IT infrastruktura i slično.
Planirani početak i završetak projekta: Važno je precizirati datum kada se planira početak i završetak ulaganja. Ovaj vremenski okvir pomaže u organizaciji aktivnosti i omogućava precizno praćenje napretka projekta. Vreme trajanja ulaganja je bitno za izradu realističnog rasporeda aktivnosti, kao i za eventualno planiranje budućih troškova i poslovne aktivnosti koje zavise od završetka radova na poslovnom prostoru.
Ova tačka je ključna za postavljanje osnovnih preduzetničkih aktivnosti koje podrazumevaju ulaganja u infrastrukturu, omogućavajući tako da se poslovni prostor pravilno pripremi za obavljanje delatnosti.
Tačka 4.2., koja se odnosi na planirana ulaganja u mašine, opremu, računarsku opremu, softverske licence, vozila i alate, predstavlja ključnu komponentu u poslovnom planu koja omogućava jasno definisanje svih tehničkih resursa potrebnih za realizaciju projekta. Ova tačka omogućava precizno planiranje nabavke opreme i resursa koji su od esencijalnog značaja za efikasno obavljanje delatnosti, bilo da se radi o proizvodnji, pružanju usluga ili administrativnim poslovima. Tu u suštini predstavljate one stavke iz predračuna koje ste nabavili.
U ovoj tački se prvo navodi redni broj koji se odnosi na specifične stavke ulaganja, čime se olakšava povezivanje i pregled svih delova poslovnog plana. Zatim se opisuje namena svakog pojedinačnog ulaganja, što pomaže u razumevanju kako će određena oprema ili resurs doprineti poslovnom procesu. Na primer, opis može obuhvatiti nabavku računarske opreme za obradu podataka i rad sa poslovnim softverima, vozila za transport proizvoda do krajnjih korisnika ili specijalizovanog alata za precizno izvođenje građevinskih radova.
Količina ili broj komada svakog resursa koji se planira nabaviti takođe je ključna informacija u ovoj tački. Pored toga, navodi se naziv dobavljača, odnosno isporučioca, koji će obezbediti potrebnu opremu. Odabir dobavljača mora biti baziran na tržišnim ponudama, a u ovom delu poslovnog plana potrebno je navesti konkretne kompanije koje će snabdevati nabavljene resurse, poput specijalizovanih distributera računarstva ili vozila.
Procena nabavne vrednosti svakog resursa je takođe važna, jer omogućava precizno planiranje troškova. Vrednost svakog resursa treba biti zasnovana na tržišnim cijenama, odnosno realnim troškovima nabavke. U ovom delu treba navesti koliko iznositi ukupni trošak za nabavku svake stavke, kao i procenat koji će biti finansiran iz sopstvenih sredstava, kredita ili drugih oblika finansiranja.
Na kraju, u ovoj tački je važno jasno navesti sve resurse koji će biti nabavljeni, kao i njihovu specifičnu funkciju u poslovnom procesu. Ovaj detaljan pregled omogućava potpunu transparentnost i daje uvid u to kako će svaki nabavljeni resurs doprineti realizaciji poslovnog plana. Na primer, računarska oprema može se nabaviti za administrativne poslove, vozilo za distribuciju proizvoda, a alat za precizne radove, čime se jasno definira svrha svakog ulaganja i njegova uloga u širem poslovnom procesu.
Ova tačka predstavlja temeljan pristup u planiranju i obezbeđivanju resursa koji će omogućiti efikasan rad i dugoročni uspeh projekta, pružajući jasnu sliku o finansijskim potrebama i strukturi ulaganja.
Tačka 4.3. "Planirana ulaganja u operativne troškove" odnosi se na detaljan pregled svih troškova koji su neophodni za svakodnevno poslovanje preduzetnika. Operativni troškovi predstavljaju ključnu komponentu poslovnog plana, jer obuhvataju sve izdatke koji omogućavaju funkcionisanje firme, ali ne uključuju investicije u osnovna sredstva ili druge dugoročne troškove. U ovoj tački se navode svi troškovi koji se odnose na redovne aktivnosti preduzetnika, uključujući nabavku sirovina i repromaterijala, zakup poslovnog prostora, plaćanje komunalnih usluga, kao i isplatu zarada zaposlenima (isključujući osnivače preduzetnika).
Ova tačka detaljno prikazuje iznos koji se planira izdvojiti za tekuće poslovanje, pri čemu je važno precizirati sve troškove koji su povezani s obavljanjem osnovne delatnosti. Na primer, troškovi koji se odnose na nabavku sirovina za proizvodnju ili repromaterijala potrebnih za pružanje usluga, troškovi zakupa prostora koji je neophodan za obavljanje poslovnih aktivnosti, komunalni troškovi (električna energija, voda, grejanje i slično) i zarade koje će biti isplaćene zaposlenima.
Planirani iznos tih troškova treba da bude izražen u dinarima, kako bi se jasno prikazala finansijska sredstva potrebna za redovno poslovanje. Takođe, od važnosti je da se navede koji deo tih troškova će biti finansiran iz sopstvenih sredstava preduzetnika, a koji deo može biti pokriven iz drugih izvora finansiranja, poput kredita ili subvencija.
U ovoj tački se takođe jasno naglašava šta se ne smatra operativnim troškovima, kako bi se izbegla zabuna u vezi sa vrstama troškova koji se iznose. Na primer, u operativne troškove ne spadaju obaveze po osnovu taksi i poreza, zaostale obaveze prema kreditorima, kamate, osiguranje, troškovi bankarskog poslovanja, kursne razlike, carinske i administrativne takse, kao ni bilo koji drugi trošak koji nije direktno vezan za redovno poslovanje.
Ova tačka je ključna za planiranje i praćenje tekućih izdataka preduzetnika, jer pomaže u predviđanju i upravljanju troškovima koji će biti potrebni za svakodnevno funkcionisanje firme. Planiranje ovih troškova na jasan način omogućava preduzetnicima da održe likvidnost i finansijsku stabilnost, kao i da pravilno rasporede sredstva za tekuće poslovanje.
Tačka 4.4. "Analiza lokacije projekta" odnosi se na detaljan opis mesta ili geografske oblasti gde će biti realizovan planirani poslovni projekat. U ovoj tački, potrebno je pružiti informacije koje se odnose na izabranu lokaciju u kontekstu logističkih, transportnih, proizvodnih i marketinških faktora, kako bi se procenilo da li je ta lokacija pogodna za uspešno obavljanje poslovnih aktivnosti.
Prvo, treba opisati tačnu lokaciju projekta, uključujući geografske karakteristike, blizinu važnih infrastrukturnih objekata i glavnih saobraćajnih puteva. To uključuje informacije o tome da li se projekat nalazi u industrijskoj zoni, urbanom ili ruralnom području, i kako takva lokacija može uticati na efikasnost poslovanja.
Nakon toga, potrebno je analizirati povezanost lokacije sa ključnim faktorima poslovanja, kao što su transport, nabavka sirovina i odnosi sa kupcima i dobavljačima.
Povezanost sa transportom: Treba objasniti koliko je laka dostupnost lokacije u odnosu na važne saobraćajne pravce, kao što su autoputevi, železnice, luke ili aerodromi. To će biti važno za brzinu i efikasnost transporta proizvoda, kao i za smanjenje troškova dostave. Ako je projekat povezan sa trgovinom ili distribucijom, blizina glavnim transportnim čvorištima može imati ključnu ulogu u uspehu.
Povezanost sa nabavkom sirovina: Analiza treba da se fokusira na to koliko je lako doći do potrebnih sirovina ili repromaterijala sa lokacije projekta. Ako su sirovine ili materijali specifični ili teže dostupni, razmatra se da li će lokacija omogućiti brzu i ekonomičnu nabavku tih resursa. Pored toga, važno je razmotriti i eventualne logističke izazove koji mogu nastati zbog udaljenosti od dobavljača.
Povezanost sa kupcima i dobavljačima: Lokacija treba biti analizirana i u kontekstu tržišta kupaca i dobavljača. Ako je preduzetnik u proizvodnji, bitno je da li je lako doći do krajnjih korisnika ili distributera. Takođe, analizirati da li je lokacija u blizini glavnih dobavljača ili konkurencije, što može uticati na konkurentske prednosti, kao i na cijene i dostupnost proizvoda ili usluga.
Sve ove analize pomažu u proceni strateške vrednosti lokacije za projekat i omogućavaju donošenje informisanih odluka. Na osnovu ovih informacija, može se sagledati da li je lokacija pogodna za realizaciju projekta i da li pruža prednosti u pogledu smanjenja troškova, efikasnosti poslovanja i konkurentnosti na tržištu.
Tačka 4.5. "Analiza zaštite životne okoline" se odnosi na procenu potencijalnih uticaja poslovanja preduzeća na životnu sredinu. U ovoj tački, potrebno je prikazati kako poslovanje može uticati na okolinu, kao i koje mere će preduzetnik preduzeti kako bi minimizirao negativne efekte i obezbedio usklađenost sa zakonodavstvom o zaštiti životne sredine.
Prvo, treba analizirati vrste i obim emisije štetnih gasova. Na primer, ako preduzetje koristi mašine koje sagorevaju fosilna goriva, postoji mogućnost emisije ugljen-dioksida, azotnih oksida ili drugih gasova koji mogu doprineti zagađenju vazduha. Slično tome, ako preduzetnik koristi hemikalije u proizvodnom procesu, mogu se javiti emisije koje zahtevaju posebnu kontrolu. U tom kontekstu, treba navesti koje vrste emisija se očekuju i kako će biti kontrolisane.
Dalje, analizirati potencijalne rizike koji se odnose na druge aspekte zaštite životne sredine, kao što su odlaganje čvrstog otpada, otpadnih voda, i slični ekološki izazovi. Ako preduzetnik planira proizvodnju koja stvara određeni otpad, bitno je opisati kako će se taj otpad selektivno prikupljati, skladištiti i zbrinjavati. Slično tome, ako poslovanje podrazumeva korišćenje vode, treba razmotriti kako će se otpadne vode prečišćavati pre nego što budu ispuštene u okolinu, kao i kako će se minimizirati njihovo zagađenje.
Posebnu pažnju treba posvetiti smanjenju buke, posebno ako se radi o industrijskoj proizvodnji ili radu u urbanim područjima. Moguće preventivne mere uključuju korišćenje zvučne izolacije na mašinama, postavljanje barijera za zvučnu izolaciju, ili ograničavanje radnog vremena kako bi se smanjio negativan uticaj buke na okolinu.
Konačno, važno je navesti sve preventivne mere koje će biti preduzete kako bi se smanjili negativni uticaji na životnu sredinu. To mogu biti:
Primena ekološki prihvatljivih tehnologija,
Redovno održavanje opreme kako bi se smanjila emisija štetnih gasova,
Upotreba ekološki prihvatljivih materijala,
Reciklaža i ponovna upotreba resursa,
Uvođenje sistema za prečišćavanje otpadnih voda i pravilno odlaganje otpada.
Ova tačka omogućava da se preduzetnik pokaže odgovornim prema životnoj sredini i pruži jasnu sliku o tome kako će poslovanje biti u skladu sa zakonima i propisima zaštite okoline.
Tačka 5. "Plan obezbeđenja sredstava za finansiranje investicionog projekta" predstavlja detaljan pregled izvora finansiranja potrebnih za realizaciju investicije. Ovaj plan jasno prikazuje kako će se finansirati predviđeni projekat i koja sredstva će biti obezbeđena iz različitih izvora, pružajući transparentan uvid u strukturu finansiranja.
Prvi izvor finansiranja su kreditna sredstva koja će biti obezbeđena od strane Fonda za razvoj. Ova sredstva predstavljaju značajan deo ukupne investicije i omogućavaju preduzetniku da realizuje projekat uz korišćenje povoljnog finansijskog proizvoda sa podrškom države. Korišćenje ovih sredstava omogućava da se investicija realizuje uz minimalan pritisak na početna sredstva preduzetnika.
Drugi izvor finansiranja dolazi u obliku bespovratnih sredstava, koja se obezbeđuju od Ministarstva privrede. Ova sredstva ne zahtevaju povrat, što ih čini izuzetno korisnim za preduzetnike koji žele da smanje početne troškove investicije. Ovaj izvor finansiranja je često usmeren na podsticanje razvoja specifičnih industrija ili unapređenje konkurentnosti preduzetnika.
Treći mogući izvor finansiranja su sopstvena sredstva preduzetnika. Iako u ovom slučaju nisu predviđena za ovaj projekat, u nekim situacijama preduzetnici mogu koristiti i vlastiti kapital za pokretanje ili dopunu investicije. Sredstva iz vlastitih izvora mogu pomoći da se projekat ubrza i da preduzetnik ima veću kontrolu nad finansijskim tokovima.
Kroz ovaj plan, prikazana je potpuna slika finansijske strukture projekta, gde se jasno vidi koja sredstva će biti obezbeđena iz spoljnog finansiranja (krediti i bespovratna sredstva) i koliko je ulogu preduzetnik spreman da uloži kroz vlastita sredstva, ukoliko je to planirano. U ukupnom zbiru, svi izvori finansiranja predstavljaju celokupnu vrednost investicije koja je potrebna za realizaciju projekta. Ovaj plan omogućava efikasno praćenje i kontrolu finansijskog toka tokom realizacije projekta.
Tačka 6. "Efekti planiranog poslovanja" obuhvata ključne finansijske pokazatelje koji ukazuju na očekivane rezultate poslovanja preduzetnika ili preduzeća tokom jednog poslovnog ciklusa (godine). Ova tačka je od velike važnosti za procenu uspešnosti investicije i efikasnosti poslovnog modela, jer omogućava predviđanje kako će prihod, rashod i dobit uticati na finansijsko zdravlje preduzeća.
Prvo, "Ukupan godišnji prihod" predstavlja ukupnu vrednost svih prihoda koje preduzetnik ili preduzeće očekuje od prodaje proizvoda ili usluga tokom godine. Ovaj iznos daje osnovu za dalju analizu poslovanja i pokazuje koliki će biti obim poslovne aktivnosti. Precizno planiranje prihoda je ključno za postizanje ciljeva i osiguranje stabilnosti u poslovanju.
Sledeće, "Godišnji rashodi" obuhvataju sve troškove koji će nastati tokom poslovanja preduzetnika ili preduzeća. Među rashodima se nalaze troškovi energenata koji se koriste u proizvodnji (kao što su struja, nafta, gas), zatim porezi koji nisu vezani za zarade, kao i ostali operativni troškovi kao što su održavanje, transport, zakup poslovnog prostora, reklama, kamata na kredite i drugi svakodnevni troškovi poslovanja. Ovi rashodi moraju biti pažljivo planirani kako bi se obezbedila rentabilnost i profitabilnost poslovanja.
Nakon što se izračunaju ukupni prihodi i rashodi, dolazi do izračunavanja "Neto dobiti". Neto dobit se dobija tako što se od ukupnog prihoda oduzmu rashodi i porezi na dobit. Porez na dobit se obračunava u skladu sa zakonskim propisima, pri čemu je za preduzetnike poreska stopa obično 10%, dok za privredna društva iznosi 15%. Neto dobit predstavlja stvarni profit koji preduzetnik ili preduzeće ostvaruje nakon svih troškova i obaveza, i kao takva je ključni pokazatelj uspešnosti poslovanja.
Cilj ove tačke je da pruži jasan uvid u planiranu finansijsku dinamiku poslovanja, omogući prepoznavanje potencijalnih problema u rashodima ili prihodima i pruži osnovu za donošenje poslovnih odluka. S obzirom na planirane prihode, rashode i dobit, preduzetnici mogu bolje upravljati resursima, optimizovati troškove i raditi na povećanju profita.
Tačka 7. "Ocena ekonomskih efekata plana" predstavlja analizu finansijske efikasnosti i profitabilnosti plana poslovanja za predstojeći period, u ovom slučaju za period od 2024. do 2028. godine. Ova tačka se fokusira na ključne ekonomske indikatore koji omogućavaju procenu da li će ulaganja doneti odgovarajuće ekonomske koristi i kada će biti ostvareni povrati od tih ulaganja. Kroz analizu ekonomskih efekata, investitori i menadžeri mogu bolje razumeti isplativost investicije i njene dugoročne koristi.
Koeficijent ekonomičnosti - Ovaj indikator pokazuje odnos između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, čime se procenjuje koliko su prihodi preduzeća u odnosu na njegove troškove. Visok koeficijent ekonomičnosti sugeriše da preduzetnik ili preduzeće ostvaruje veće prihode u odnosu na troškove, što ukazuje na ekonomičnost poslovanja. Ovaj koeficijent je važan za analizu efikasnosti korišćenja resursa i sposobnosti preduzeća da generiše prihod u odnosu na svoje obaveze.
Stopa akumulativnosti - Ovaj indikator pokazuje koliko je efektivna akumulacija dobiti u odnosu na ukupna ulaganja. Izračunava se kao prosečna planirana neto dobit, pomnožena sa 100%, i daje procentualni udeo koji se ostvari od ulaganja tokom vremena. Visoka stopa akumulativnosti ukazuje na to da se investicije brzo vraćaju i da preduzetnik ili preduzeće ostvaruje dobit koja premašuje početna ulaganja. Za ovaj period (2024-2029), stopa akumulativnosti od 60,74% ukazuje na prilično visoku efikasnost u povratu uloženih sredstava.
Vreme vraćanja ulaganja (Payback period) - Ovaj pokazatelj meri vreme potrebno da se investicija u potpunosti vrati kroz ostvarene neto dobitke. Izračunava se kao odnos ukupnih ulaganja i prosečne planirane neto dobiti. Vreme vraćanja od 1,65 godine znači da će se početna ulaganja vratiti za nešto više od godinu i po dana, što je dobar rezultat i sugeriše da je investicija relativno brzo isplativa. Kratko vreme vraćanja ulaganja je poželjno jer znači da preduzetnik ili preduzeće može brzo početi da ostvaruje profit.
Ova tačka je ključna za investitore i menadžment jer omogućava preciznu analizu isplativosti investicija, pomaže u donošenju odluka o alokaciji resursa i pokazuje kako se ekonomski efekti poslovanja razvijaju tokom vremena. Pravilno izračunavanje i tumačenje ovih indikatora omogućava preduzetnicima da bolje planiraju buduće aktivnosti, smanje rizike i poboljšaju finansijsku stabilnost preduzeća.
Kako da uradimo završni deo biznis plana?
Završni deo biznis plana (zaključak) treba da bude sažet, jasan i da pruža pregled ključnih tačaka koje su obrađene u prethodnim delovima plana. Važno je uključiti sledeće elemente:
Sumarni pregled poslovne ideje - Prezentujte osnovnu ideju, misiju i viziju preduzeća, kao i osnovne ciljeve koje planirate da postignete.
Analiza tržišta i konkurencije - Prikazivanje ključnih uvida o tržištu na kojem poslujete, prepoznavanje konkurencije, potencijalnih kupaca i trendova koji utiču na poslovanje.
Finansijska prognoza - Iznesite ključne finansijske pokazatelje, uključujući očekivane prihode, rashode, neto dobit i druge važne informacije koje pokazuju profitabilnost i izvodljivost projekta.
Strategija rasta i razvoja - Plan za proširenje i unapređenje poslovanja u budućnosti, uključujući ulazak na nove tržište, diversifikaciju proizvoda ili usluga.
Procena rizika - Identifikujte potencijalne rizike koji bi mogli ugroziti realizaciju plana i predložite preventivne mere za njihov prevazilaženje.
Zaključak o održivosti projekta - Na osnovu analize svih prethodnih tačaka, ocenite dugoročnu održivost i isplativost projekta, kao i preporuke za budući razvoj i optimizaciju poslovanja.
Zaključak treba da bude precizan i motivišući, kako bi investitori, menadžeri i drugi ključni akteri imali jasnu predstavu o celokupnom poslovnom planu i mogućnostima za uspeh u budućnosti.
Završna reč
Nadamo se da ste na obuci “Podacima do boljeg poslovanja” stekli jasnu predstavu o tome kako da napišete biznis plan koji će vas voditi ka uspehu. Kroz ovaj kurs, naučili ste kako da analizirate ključne aspekte svog poslovanja, kako da pravilno sagledate tržište i kako da razvijete održiv i efikasan poslovni plan.
Podaci koje smo obradili omogućavaju vam da donesete informisane odluke i postavite temelje za dugoročno uspešno poslovanje. Praktični primeri i tehnike koje smo pokazali tokom predavanja biće korisni alati koje ćete moći primeniti u vašem stvarnom poslovnom okruženju.
Nadamo se da ćete koristiti ove savete i strategije kako biste unapredili svoje poslovanje i ostvarili ciljeve. Biznis plan je vaš putokaz, ali uspeh zavisi od vaše posvećenosti i kontinuiranog rada na unapređenju svog poslovanja.
Želimo vam puno uspeha na konkursima i u daljem razvoju vašeg biznisa!
Last updated